Exploring Croatia With Darka

Moje ovogodišnje putovanje se nastavlja na prošlogodišnje, stoga ću vam u   ovom linku  najprije podijeliti sve ono što sam zapisala prošle godine pred Silvestrovo. A sada, u stilu prošlogodišnjeg pisanja, samo kratka obavijest, da smo moj suprug i ja ove godine proslavili  Srebrni pir! Nije mala stvar, ne! Božićno stablo u Etnografskom muzeju u Splitu Ove godine bih mogla bilježiti svoja čuđenja, jer zamislite - pred mirovinu dođete u situaciju da čak dva puta pišete svoj životopis . Prvi put sam ga predala sa velikim uzbuđenjem, jer sam shvatila koliko me vole i cijene kolege i prijatelji iz mog omiljenog muzeja, svi znate kojeg!!! Veseli me i to što sam ove godine mogla svećano završiti  Godinu Marka Marulića  sudjelovanjem u manifestaciji  Noć knjige , tako da je ono što sam prošle godine započela i organizirala, ove godine poprimilo jednu novu dimenziju.  Taj moj projekt je i kasnije u listopadu doživio uspjeh i zanimanje, budući me gospođa Nansi ...

Nalazim se ovih dana u Sarajevu. To je grad koji me uvijek ispunjava na neki svoj način, bilo arhitekturom, umjetnošću, ljudima, religijom..... Bio je to neočekivani, ali izgleda pravi put u mom životu što sam se ovdje nekad našla čitav niz godina. Ovdje sam bila i onda kada je nastajao moj prijevod Ibn Battute, Putovanja.  Zadivljuje me danas saznanje koliko je ljudi ovdje pročitalo i pozitivno komentiralo moj prijevod Ibn Battute, Putovanja, djelo nastalo po nalogu Etnografskog muzeja u Splitu 2011. godine. Moj suprug ovo djelo uvijek rado dijeli kao poklon, a mnogi onda, čuvši o toj knjizi, pitaju mogu li i oni dobiti primjerak. Jučer sam ja sama imala priliku pokloniti, baš ovdje u Sarajevu, jedan primjerak Putovanja Ibn Battute i izuzetno me razveselio već sam način na koji je knjiga primljena u ruke. Silvio Braica u predgovoru na strani 6 piše: "Krenuvši na svoja slavna putovanja Ibn Battuta je imao samo 21 godinu i jedini  je srednjovjekovni putnik za kojeg se pouzdano...

U spomen na pobjedu nad italskim Normanima Ponukana jednom globalnom mrežom turističkih vodiča odlučila sam osmisliti dvije nove ture Raba, a sada sam već u očekivanju vijesti, gostiju, najava! Moje ture su pravi doživljaj. U njima i kroz njih se isprepliću i susreću povijest, tradicija, prirodne ljepote, okusi, mirisi i život lokalne zajednice! Moj rođak u oličenju rapskog plemstva Rab na svakom koraku nudi priču, a nema ništa ljepše od toga kada se pričama možemo prepustiti, u njima utopiti i sa njima otkrivati prošlost i blago našeg smaragdnog otoka. Kroz Legende i turnire Raba ulazimo u pripovijedačku povijest. Srednjovjekovna šaputanja Ako dobro planirate svoju posjetu, onda možete doživjeti Rabsku fjeru. Tada grad Rab oživi svoju povijest i u dane od 25. do 27.07. zaista imate osjećaj da ste ušli u vremensku kapsulu i našli se u srednjovjekovnom Rabu. Kad uplovljavate u Rab, pred vama se nađu visoke zidine koje opasuju grad. Upravo one skrivaju mnoge stoljetne priče i legende. A ...

Skriveni vrtovi Raba Ponukana jednom globalnom mrežom turističkih vodiča odlučila sam osmisliti nove ture Raba, a sada sam već u očekivanju vijesti, gostiju, najava! Moje ture su pravi doživljaj. Tu se isprepliću i susreću povijest, tradicija, prirodne ljepote, okusi, mirisi i život lokalne zajednice! Vrt vile Perović Vila Perović Skriveni vrtovi Raba pokazuju tek jedan djeličak gradskog zelenila ovog smaragdnog otoka. Već kao dijete snažno sam udisala opojne mediteranske mirise od kojih su neki još uvijek tu, neki tek u sjećanju.  Rab na svakom koraku nudi po jednu priču, a nema ništa ljepše od toga kada se pričama možemo prepustiti, u njima utopiti i sa njima otkrivati prošlost i blago našeg otoka. Priroda i arhitektura ovdje su snažno povezani, a kroz jedan mali storytelling ili pripovijedanje otkriti ćemo i po koju tajnu. Skriveni vrt privatne kuće Prošetati ćemo zajedno preko parka Komrčar, pa gradom do parka Dorka, odškrinuti ćemo po koja vrata, a moguće negdje usput i sjedne...

Putovati i vidjeti, osjetiti i iskusiti! Današnji putnici kao i nekada davno vode se istim ciljem i željama. Brodovi su brazdali Jadran već tisućama godina prije Krista, no što li su tadašnji moreplovci razmišljali i koje su im bile želje, ne znamo. Vjerujem da su se i oni znali utopiti mislima u ljepotu našeg plavetnila okruženog mirisnim biljem već onda. Dupini su skakali oko njih, kao što ih i mi danas ploveći Jadranom susrećemo uz naše barke.  Zapisi o našoj obali i o nama samima nam stižu već iz vremena antike, no prave dizertacije pišu se u vremenu Grand Toura, kada putnici namjernici otkrivaju daleke, egzotične i nepristupačne zemlje, kao što im je onda bila i naša Dalmacija.  Sažela sam svoja razmišljanja i istraživanja u članku za Ethnologica Dalmatica pod naslovom  Putovanje po Dalmaciji - Od Grand Toura do Storytellinga  i unijela neke poveznice između našeg i ondašnjeg vremena: "Da bi danas napisali i stvorili dobru  turističku priču,  moramo...

Kada se zaželite da vas zagrli povijest, onda dođite na Rab ! Idemo u povijest  Zvuci nas dozivaju, obuzima nas neki čudni osjećaj, okrećemo se oko sebe i više ne znamo u kojem vremenu živimo, da li je povijest došla k nama ili smo mi postali dio nje; da li sanjamo ili je mašta toliko stvarna pa zrakom osjetimo sve zvukove i mirise kao da smo zaista ljudi iz vremena kada je ova naša Rabska fjera počela.....  Rab, iako bogat i uspješan, ni sam se nije mogao spasiti pošasti kuge i gube. Rab sa svojom arhitekturom predstavlja uvijek istu i kroz stoljeća nepromijenjenu pozornicu koja i u ovim modernim vremenima oslikava sve ono što nam je raskošna povijest ostavila u naslijeđe. Ne smeta nas neki suvremeni motiv na odjeći modernog prolaznika jer slika koju pruža grad je toliko moćna da se u njoj utopi baš sve!  Hodajući gradom Rabom stope nam kližu po srednjovjekovnom kamenu, tu i tamo zapnu o neki antički portal, ali svaki volt, svaki ukras na prozoru i fasadi priča nam priču...

 Pišem ovu objavu na hrvatskom jer je nekako više usmjerena prema našim muštrama, prema onima koji su svako malo u naśoj europskoj prijestolnici, pa time i sa stalnim vraćanjem u Split. Današnji učestali putnici na toj liniji su moguće i sami bili u upravljačkim odborima i inim tijelima koja su krojila sudbinu našeg Splita. Male trgovine prepune starinskih ladica, prozori i vrata su još uvijek drveni, kao što su naši nekad bili  Moguće je ovo o čemu ću pisati slučaj i sa drugim hrvatskim gradovima, no ja naravno mogu pisati samo o svom gradu, o gradu kojeg poznajem kroz svoje odrastanje i njegovo mijenjanje. I počnimo nabrajati redom! Tko se još sjeća apoteke u Marmontovoj i onog divnog namještaja kojeg više nema?! Gdje su Mikačić i Bonačić sa svojim pregradicama, ladicama, kutijicama, staklenim vitrinicama?! Gdje su naše secesijske vile?! Gdje su nestale dalmatinske marende i ukusna naša domaća spiza?! Prodavaonica gramofonskih ploča, knjižare….?! Znate, sve to Brisel brižno ...