Kada se zaželite da vas zagrli povijest, onda dođite na Rab!
 |
| Idemo u povijest |
Zvuci nas dozivaju, obuzima nas neki čudni osjećaj, okrećemo se oko sebe i više ne znamo u kojem vremenu živimo, da li je povijest došla k nama ili smo mi postali dio nje; da li sanjamo ili je mašta toliko stvarna pa zrakom osjetimo sve zvukove i mirise kao da smo zaista ljudi iz vremena kada je ova naša Rabska fjera počela.....
Rab, iako bogat i uspješan, ni sam se nije mogao spasiti pošasti kuge i gube.
Rab sa svojom arhitekturom predstavlja uvijek istu i kroz stoljeća nepromijenjenu pozornicu koja i u ovim modernim vremenima oslikava sve ono što nam je raskošna povijest ostavila u naslijeđe. Ne smeta nas neki suvremeni motiv na odjeći modernog prolaznika jer slika koju pruža grad je toliko moćna da se u njoj utopi baš sve!
Hodajući gradom Rabom stope nam kližu po srednjovjekovnom kamenu, tu i tamo zapnu o neki antički portal, ali svaki volt, svaki ukras na prozoru i fasadi priča nam priču o bogatim građanima koji su ovdje živjeli u Srednjem vijeku, a Srednji vijek u gradu Rabu izgleda nije bio mračan kao što je to bio u ostatku tadašnjega svijeta. Srednji vijek je ovdje jedan bogati i logičan nastavak antičkog bogatog Raba koji je imao epitet felix - Felix Arbe! Sretan Rab!
 |
| Foto: Darka, Knežev dvor čija je gradnja započela u 13. st odražava razne karakteristike arhitektonsko povijesnih stilova budući je građen i kroz naredna stoljeća (13-15. st.) |
Zamislimo sada kako su se sa balkona kneževa dvora čitali proglasi i naredbe, kako su gradski oci uređivali uredbe, zamislimo samo kako su bili odjeveni, kako su se češljali i ukrašavali!
Onda dođemo na Fjeru i pored nas se prošeta svo gradsko plemstvo zajedno sa knezom i njegovom obitelji i nimalo nam ne bude neobično što se oni tako odjeveni šetaju pored nas u 21. stoljeću! Ne, jer Rab tu priču živi!
Tri su dana danas kroz koja Rab oživljava i interpretira svoju prošlost i baštinu. No, sve je počelo davne 1364.godine kada je 21.07. rapsko gradsko plemstvo odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom zbog oslobađanja grada od moćne mletačke vlasti. Trajale su tada svećanosti punih četrnaest dana i završavale, kao i danas slavljenjem moći zaštitnika grada, svetog Kristofora koji je u 11. stoljejću zaštitio i odbranio grad od strašnih strijela ljutih Normana. Moći svetog Kristofora se i danas nalaze u rapskoj ex-katedrali.
U vrijeme Fjere padaju blagdani svetog Jakova, svete Ane i svetog Kristofora. Prvog dana se Fjera predstavlja uzvanicima i novinarima. Nakon što gradonačelnik otvori Fjeru koja je upravo sve ono što sama riječ znači: praznik, sajam i svetkovina u čast svetaca, gradom se prošeta svo stanovništvo odjeveno kao onda kada je u 14. stoljeću i proglašena ova svetkovina.
Drugog dana se sve nastavlja predstavljajući stare zanate i alate, gastronomiju iz tog vremena, i opet i dalje svi odjeveni u svoje srednjovjekovne odore, robu i obuću, da bi se trećeg dana na blagdan svetog Kristofora nanizale svete mise i procesija sa moćima svetog Kristofora.
Većernji ugođaj bude uvijek poseban uz povorku samostreličara i njihovih dama, te na koncu sam turnir koji uvijek donosi i pobjednika.
Ne prestaje gozba, svi gosti i putnici namjernici mogu na svakom uglu uživati u jelima koje stanovništvo priprema u ove posebne dane, mogu i sami naučiti kako se izrađivalo neko oruđe ili alat, da bi nas
vatromet na koncu vratio u moderan svijet!
Rabska fjera živi u svim Rabljanima i oličenje je uspjeha zajedničke promidžbe svoje povijesti, tradicije, baštine!
Primjedbe