Exploring Croatia With Darka

Nakon što sam kroz splitsku priču obilježila Marka Marulića, Markantun de Dominisa, Miljenka Smoju i Jakova Gotovca, sada je došlo vrijeme za neke druge, sjevernije priče. U godini smo kada obilježavamo 800. obljetnicu preminuća svetog Franje Asiškoga, ja sam ga odlučila obilježiti kroz grad Rab. Stvorila sam priču iz priče, povezala sam književnost, umjetnost i vjeru. Uklopila sve u arhitektonski sklop grada i kreirala šetnju.  Predstavila sam je na 11. Danima ICARUS Hrvatska u Stubičkim Toplicama već dobro poznatoj zajednici djelatnika i zaljubljenika u kulturu, arhive, umjetnost, knjige. To je zajednica raznih GLAM aktivnosti kojoj i pripadaju sve moje priče. 23.04.2026. u gradu Rabu se kroz manifestaciju Noć knjige moglo vidjeti kako to izgleda kada se iz arhiva i istraživanja izađe na ulicu, a 28.05. predstavljam ovaj projekt na ICARUS Convenciji 36# u Tallinu.  Posebna prezentacija održana je 1.05. u benediktinskom samostanu sv. Andrije na Rabu. U zatvorenoj zajednici ra...

 

Danas, nakon 37 godina prisjećam se vremena kada sam anketirala stare Rabljane kako bih prikupila jezičnu građu koja je, pogotovo danas, vrijedno blago. Danas ovo blago pripada svima nama i želim ga predstaviti na novi način. Ali ne pisanjem knjige, jer pisani zapis već postoji budući je Etnografski muzej u Splitu dao taj rad u tisak, a dva primjerka tog časopisa Ethnologica Dalamatica, Vol.22 sam poklonila i knjižnici u Rabu.  Foto: Christian Haupt Šćerbi Vrlo je važno zvati se Šćerbe, jer odmah imaš povijest i pripadnost. A mi smo na Rabu stoljećima! Moj djeda, nono Pere bio je klesar, a iza njega su između ostaloga na Rabu ostale stepenice pod Bobotinama. U novije vrijeme možemo se pohvaliti mojim barba Dinkom koji je u svojim mladim danima uglazbio i napisao danas kultnu pjesmu Laku noć Rabe, grade moj. 1970. ju je zajedno s Vokalnim Sekstetom izdao kao promo ploču na tadašnjem Jugotonu. Barba Dinko je čitav svoj život sanjao i živio more, a u zadnjim svojim godinama je odlučio...

Sretna Nova godina Foto: Christian Haupt Pregledom svog godišnjeg kalendara, vidim kako je jako puno događanja obilježilo 2025. godinu. Zanimanje za baštinu nikako ne presušuje, štoviše sudjelovala sam na nekoliko konferencija, ali i osmislila nešto novo. Budući je Split proveo godinu u znaku obilježavanja Jakova Gotovca i Ive Tijardovića, tako sam se i ja dotakla barem jednog od njih u svojoj interpretacijskoj šetnji "Splitski bestijarij - zapisi u kamenu i notama" gdje sam osim par crtica iz Gotovčeva života dala i poveznicu s nekim njegovim djelima. Splitski bestijarij sam predstavila u Noći knjige, pa kliknuvši na naslov možete pogledati kako je događaj protekao. Konferencija i druženja je bilo nekoliko. U Opatiji sam na 10. Danima ICARUS Hrvatska izložila  Priče u mrežama putovanja , a samu prezentaciju možete pogledati kliknuvši na naslov u programu. Kako se konferencija dijelom održala u Hrvatskom muzeju turizma, tako je moje izlaganje bilo upravo na pravom mjestu. S...

Digital Pathways for Medieval Charters and Beyond Venecija u svom snenom zanosu Venecija je od 12. do 14. studenog ugostila ICARUS Convention #35. Onako jesenski snena, već  pomalo ovijena sumaglicom pružila je vrlo živo razmišljanje o umjetnoj inteligenciji. Bridging Centuries: Digital Pathways for Medieval Charters and Beyond bio je povod i tema ovogodišnje konferencije. Od bogatih arhiva do umjetne inteligencije, od moderne Venecije do njenih polumračnih ulica zarobljenih u vremenu, stoljeća kao da su se uistinu povezala i premostila. Konferencija je bila o digitalnom svijetu da bi završila razgledom venecijanskog Državnog arhiva. Putovali smo kroz vrijeme i uvidjeli kako se odmah po unosu podataka na internet već više od 50%  podataka odmah preuzme i preformulira te strojno multiplicira tako da ti tekstovi više uopće ne moraju odgovarati izvorniku.   Trebamo li se služiti umjetnom inteligencijom? Trebamo li pohranjivati originalne tekstove na internet? Možemo li vjer...

Priča o vodi u Novalji započinje na novaljskoj rivi s pogledom na morsko plavetnilo, Kvarnerske otoke Mali Lošinj i Cres, nekadašnje Apsyrtides. To je pravo mjesto kako bi istaknuli važnost čvorišta putovanja Kvarnerom sa svih strana svijeta. Taj je prostor prepun z animljive povijesti satkane od zbilje i legendi.  Legenda o nastanku otočja priča je o Argonautima, kada je u potrazi za zlatnim runom Medeja, zaljubivši se u Jazona, dala ubiti svog brata Apsyrta, raskomadala ga i bacila u more. Tako je nastalo otočje, a izgleda da sam preko Google karata na Malom Lošinju pronašla njegovu glavu.  Apsyrt na Google karti Pretpostavlja se da su već drevni stanovnici tog područja, naši Liburni prokopali Osorski kanal, Kavuadu kako bi skratili putovanja. To je vrlo moguće, jer se otočje našlo na ruti Jantarskog pomorskog puta, a da bi ta vrijedna smola što prije došla do odredišta, Egipta npr., trebalo je krenuti preko Osora. Navodno su prije brodove vukli kroz taj tjesnac, sve dok g...