S Markom i Darkom po Splitu - Split živi svoju priču - Marko Marulić i Split

S Markom i Darkom po Splitu - Split živi svoju priču

Ponovo smo u godini kada slavimo Marka Marulića, jer ovaj put komemoriramo 500 godišnjicu njegove smrti. Nije lako u Splitu govoriti o tom velikanu kojeg svi poznaju i proučavaju, no ipak - dajmo prostora jednoj interpretacijskoj šetnji koja traži njegove stope upravo po njegovom i našem gradu.

Gdje je živio, pisao, što je vidio u svojim kretanjima gradom, koga je sretao….?

Ključne riječi: Marko Marulić, S Markom i Darkom po Splitu, baština, književnost, arhitektura, renesansa, Grand Tour, UNESCO

Uvod

Ponovo smo u godini kada slavimo Marka Marulića, jer ovaj put komemoriramo 500 godišnjicu njegove smrti. Nije lako u Splitu govoriti o tom velikanu kojeg svi poznaju i proučavaju, no ipak - dajmo prostora jednoj interpretacijskoj šetnji koja traži njegove stope upravo po njegovom i našem gradu.

Gdje je živio, pisao, što je vidio u svojim kretanjima gradom, koga je sretao….?

Moderna tehnologija olakšava nam istraživanje, jer u digitalnom zapisu možemo pronaći već mnogo toga pa ne moramo osobno sjediti u arhivima istražujući ono što nas zanima. Digitalna zbirka Gradske knjižnice Marka Marulića daje nam pristup opsežnoj knjizi Duška Kečkemeta o životu Marka Marulića i već ako se  i samo njom vodimo, možemo sastaviti jednu kvalitetnu šetnju gradom.

“S Markom i Darkom po Splitu” pripovijedačka je šetnja kulturnog turizma koja je nastala zahvaljujući GLAM (galerije, knjižnice, arhivi, muzeji) kolekcijama. Nastala je 2021. kada smo obilježavali 500 godišnjicu od tiskanja “Judite” na hrvatskom jeziku u Mlecima, a svojom koncepcijom ocrtava vrijeme ondašnjeg i današnjeg Splita, bilo po pitanju arhitekture, politike ili društva u cjelini.

Galerije, knjižnice, arhivi i muzeji ključna su točka, ne samo za osmišljavanje, već i za provođenje ove šetnje. 

Šetnja

Kvart svetog Duha

Šetnja započinje ispred crkve svetog Duha koja već svojom fasadom ocrtava slojevitost bogate povijesti koju Split krije. U ovoj crkvi se nalazi nadgrobna ploča Andrije Alešija koji ju je sam sebi isklesao, no ne znamo niti kada, niti gdje je pokopan. Taj veliki arhitekt i kipar zaslužuje se naći na početku ove šetnje budući je oženio Marušu, sestru don Dujma Balistrića, Marulovog kuma kojem je on posvetio ni manje ni više, nego svoju i našu “Juditu”.

Oko crkve svetog Duha je već u vrijeme Marka Marulića bio vrlo gusto naseljeni kvart svetog Duha i tu negdje je Marko tri godine prije smrti pisao svoju oporuku. Iz oporuke saznajemo nešto o odjeći i nakitu tadašnjih dama, o bojama koje su bile u modi i tako stvaramo jedan ugođaj renesansnog grada koji svojom arhitekturom i pričom i danas zadivljuje svoje stanovnike. Prolazimo tim kvartom i otkrivamo ostatke srednjovjekovne arhitekture koja izvire između modernih primjesa današnjeg načina života. 

Trg svetog Lovre

U vrijeme kada je šetnja nastala mogla se posjetiti izložba posvećena Marku Maruliću i Juditi u Gradskoj vijećnici. Bio je to izuzetni spoj turizma i GLAM sadržaja. Danas ostajemo ispred zgrade i užvamo u njenoj ljepoti. Tu su nekada vijećala vijeća u kojima su članovi bili predstavnici splitskih plemića, pa tako i obitelji Marulića, a član je bio i naš Marko. Ta je zgrada također poznata po sporu koji se 1474. tu vodio po nalogu Pape Sixtus IV, budući Augustinci nisu isplatili dug od 76 dukata Andriji Alešiju i Nikoli Firentincu nakon izvršenih radova na fasadi crkve u Tremitima. 

Dok smo na trgu tražimo i dalje kuću u kojoj je Marko Marulić mogao pisati svoju oporuku, budući se kvart svetog Duha protezao sve do trga svetog Lovre, kako se Pjaca tada zvala. Ponovo smo posegnuli za literaturom koja se može naći u digitalnom obliku, ali i nadovezujemo na zlatarske radove i kaleže koji su se te Svečane godine Marka Marulića mogli vidjeti na izložbi “Sveti Jere na Marjanu” autora dr. Josipa Belamarića u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Izložba nam je pomogla upotpuniti priču o pjesnikovu životu i uopće o renesansom Splitu kakvog danas tražimo. 

UNESCO i Marko Marulić

Na samom ulazu u Dioklecijanovu palaču susreću se UNESCOva materijalna i nematerijalna baština, tu je također spona s Grand Tour putovanjima, sve na jednom mjestu! 

U prvoj polovici 18. st. zaustavio se brod pred Splitom na proputovanju za Konstantinopol. Kapaetan je morao do luke, pa mu se pridružio i putopisac Costantini. Nakon nekoliko sati veslanja stigli su u napućeni grad u kojem je stolovao nadbiskup, ali i kojim je upravljao venecijanski plemić. U jednom malom dućanu starinama Costantini primijeti neobičan predmet uz kojeg se veže još neobičnija priča.  Odluči ga kupiti i o njemu smjesta pismom izvijestiti rođaka, a sve kako ne bi zaboravio tu zanimljivu priču. Nastale su tako Lettere critiche (Castigo dell' impudicizia (debauchery), Lesina, 1732), a sam predmet iz 16.st. danas možemo vidjeti u Muzeju grada Splita. Taj paranak, koloturnik, otkriva nam jednu drugu stranu našeg splitskog velikana u kojem ga vidimo kao čovjeka od krvi i mesa. Taj koloturnik priča o ljubavnim zgodama i nezgodama našeg junaka, a sve se to dogodilo negdje upravo oko zapadnih vrata Dioklecijanove palače. Mjesto je to na kojem pričamo o njegovu odlasku u Nečujam na Šolti odakle prijateljima piše poslanice i poziva ih ne bi li za samo sedam sati veslanja došli na ugodno druženje i blagovanje. Nabraja blitvu, slanutak i kelj iz vrta, zatim su tu salpe,  sipe, pas, menule, brancin i sarag. Tu ima crnog vina i domaćeg voća, hladovine i hladne vode iz bunara.  Sva ta hrana koju Marul nabraja danas je dio nematerijalne baštine pri UNESCO-u kao maditeranski način ishrane. Tako spajamo prostor, priču i vrijeme i shvatimo kako se danas razlikuje jedino putovanje do Šolte koje traje kraće. Čitav prostor starog Splita, način života i ugođaj spojeni su kroz materijalnu i nematerijalnu baštinsku poveznicu UNESCO-a. 

Književnost sažeta u dva slatkiša

Hranu ćemo još jednom spomenuti u ovoj šetnji, bolje rečeno i okusiti, kada u Etnografskom muzeju budemo ušli na jedno malo renesansno druženje. Etnografski muzej je prostor sastavljen od sklopa kuća kojima pripada i kuća s dvorištem obitelji Božićević Natalis. Frano Božićević Natalis je bio Marulov prijatelj i prvi biograf. On piše o njegovoj veličini, religioznosti i maru. Upravo zbog njihovih družanja, nema ljepšeg mjesta do Etnografskog muzeja kako bi se upriličilo naše malo “renesansno” a moderno druženje. Na tom mjestu ja ponudim goste paprenjacima i rafiolima. Ovisno o uzrastu ponudim ih rakijom od smokve ili pak suhim smokvama. To je trenutak u kojem sažimam književnost u dva slatkiša.

Trogirski rafioli aludiraju na Trogiranina Jerolima Ćipika kojem je Marulić posvetio svoje prvo djelo, De Istitutione bene vivendi, a hvarski paprenjaci na Hvaranina Petra Hektorovića koji je pompozno pohodio mjesto Marulova boravka u Nečujmu i o tome pisao u svom djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje. Smokve su tu budući je Marul između ostalog trgovao i smokvama.

Valja ovdje napomenuti, kako za vrijeme šetnje animiram svoje goste na aktivno sudjelovanje, a kao nagradu dijelim interpretacijske poklone. To je platnena torba s utisnutim letkom kojim se daje kratki prikaz šetnje, zatim je tu logo Turističke zajednice grada Splita kao i Etnografskog muzeja koji podržavaju ovu šetnju. Paketić, u kojem se nalaze već opisani paprenjak i rafiol, omotan je vunom asocirajući na povijesne nesintetičke materijale, a ukrašen rogačem koji nas prisjeća na pjesnikov boravak na Šolti. 

Interpretacijski poklon

Povijesna događanja i druženja

Vratimo se na onaj zapadni ulaz u Palaču odakle smo krenuli prema sjeveru tražeći kuću u kojoj je moguće pisao svoju oporuku, a znamo da je imala pogled na trg svetog Lovre. Stižemo do Bajamontijeve 5 gdje je pronađen grb obitelji Marulić. Upotpunjujemo priču grbom i pogledom  na trg kroz kuću Cambi, da bi nastavili prema kući kraj Zlatnih vrata koja je kao sjedište ustanove Centra za kulturu i cjeloživotno učenje bila začetnikom i jednim od organizatora Marulićevih dana davne 1991. godine. 

Šetnja nas vodi dalje prema Muzeju grada Splita koji čuva, ne samo onaj paranak, već i mnoštvo nota, pa si možemo dočarati koju vrstu glazbe su mogli slušati u vrijeme renesanse. Taj muzej ima zbirku predmeta obitelji Marulić, tu su slike, nakit, pa čak i obiteljsko stablo. 

Zanimljivo je nama danas pogledati salon u kojem su se družili naši humanisti, gdje su uz pjesmu i gozbu dočekivali zoru, a “sluge su okolo landrale”, kako sam Marul piše. 

Na Istočnim vratima Palače se sjetimo prodora Turaka, Osmanlija koje su prodirale duboko u Europu. Nisu rijetki bili upadi i paleži po Splitu. Što je mogao trinaestogodišnji dječak imati od djetinjstva u tako mračnom i opasnom okruženju?! Malo sunca, puno sjene i strepnje…. I tako se rađa velika ljubav prema domovini koja se čita u njegovim djelima.  

 

Na putu prema već spomenutom Etnografskom muzeju u kojem ćemo se okrijepiti i prizvati duh druženja i renesanse, pružiti će se veličanstveni pogled na taj sklop kuća, ali i na zvonik svetog Duje koji također priča o Marulu i na svoj način svjedoči o njeogvoj darežljivosti. On je naime prodao sedam vriti svog vrta kod crkve svetog Andrije kako bi mogao sudjelovati u obnovi tog zvonika. To je ujedno i razlog zašto se na zvoniku našao njegov grb, koji je danas dio lapidarija Muzeja grada. 

Nakon okrijepe idemo kroz Vestibul, hram boga Marsa kako ga je Marul nazvao. On je ne samo opisivao starine po Splitu, već i po antičkoj Saloni i tako sastavio svojevrsni prvi turistički vodič. Stižemo dalje do zidina, muralija obitelji Marulić, koje je opisao Robert Adam i oslikao Charles-Louis Clerisseau. Grand Tour putovanja nam donose važne informacije za kreiranje naših turističkih projekata i dobro ih je uvijek imati na umu, kao i djela tih putnika na našem popisu literature.

Šetnja završava na Voćnom trgu sasvim blizu nekadašnje luke s asocijacijom na umornu lađu koja uplovljava spuštenih jedara. Zaokružujemo time naša traženja između književnosti i arhitekture, politike, ljubavi i ratnih nemira… Zaključujemo kako naše vrijeme nije toliko drugačije od onoga u kojem je Marul živio, a Split i dalje čuva mnoštvo tajni o pjesnikovu životu. Bacimo pogled i na mletački kaštel u kojem je neko vrijeme bio zatočen, ali zašto, to ne znamo….. 

S pogledom na “Mali panteon hrvatskog naroda” odajemo posljednju počast našem začinjavcu i ponosno zaključujemo kako se njegov grob u crkvi svetog Frane vjerno čuva. 

Zaključak

Šetnja S Markom i Darkom po Spllitu je osmišljena kako bi se obilježila 500 godišnjica rođenja Marka Marulića. Od trenutka kada je nastala, sve do danas pobuđuje zanimanje, da bi ove 2024. godine tom istom šetnjom obilježili 500 godišnjicu Marulove smrti. Oslikavajući renesansni Split neminovno dolazimo do usporedbi ondašnjih i današnjih prilika u gradu. Šetnja između ostalog prikazuje, ističe i povezuje materijalnu i nematerijalnu baštinu pri UNESCO-u, a pojedine korake dovodi u svezu s velikanima Grand Tour putovanja. Pripovijedajući priču o Marku Maruliću Splitu smo udahnuli neki novi život i otkrili vrevu života kojom ovaj grad s tim velikanom već stoljećima živi i traje. 

Korišteni izvori:

1. https://digitalnezbirke.gkmm.hr/object/view/10159 

2. Radoslav Bužančić: Nikola Firentinac i njegova pojava u Dalmaciji

3. Giuseppe Antonio Costantini: Lettere Critiche, Tomo Secondo, Fatto Storico, Castigo dell’impudicizia, Lesina 1732, pagina 41 *digitised by Google / biblioteca napoletana.it 

4. Marko Marulić: De institutione bene vivendi per exempla sanctorum 

5. Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje

6. Robert Adam: Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia in 1764

7. Božidarka Šćerbe Haupt: Putovanje po Dalmaciji - Od Grand Toura do Storytellinga

Summery

Darka Walks with Marko - Split lives its own story

This is the year when we celebrate Marko Marulić again, as we commemorate the 500th anniversary of his death. It is not easy in Split to talk about this great man that everyone knows and studies, but still - let's give space for an interpretive walk that looks for his traces in his and our city.

Where did he reside, where did he write, what sights he observed while roaming the city, and who did he meet?

Keywords: Marko Marulić, Darka Walks with Marko, heritage, literature, architecture, renaissance, Grand Tour, UNESCO

Druženje u Etnografskom muzeju