Naslijeđe kroz pašku čipku

Ukras na vratima u samostanu svete Margarite u Pagu

Kad udajom steknete paško porijeklo, onda je to dovoljan razlog da vas paška sudbina zaokupi u svim njenim nijansama. Ovdje ću se osvrnuti na čipku.

Dobili smo je u nasljedstvo i imam je na spavaćici i u raznim manjim i večim oblicima, ali najdraža mom mužu je ona koju smo uokvirili, a dobio ju je od svoje paške tete Tine koja je stanovala baš u centru grada Paga, odmah nasuprot Kneževa dvora. 

Paška čipka koju je moj muž dobio od svoje tete Tine

Sudbina je htjela da su Benediktinke uvijek sastavni dio mog života, na Rabu su mi drage  susjede, a hvarske, trogirske i zadarske odavno obilazim zbog svog posla, odnedavno i paške koje sada imaju jako lijepo uređeni prostor u kojem su izložile svoju vrijednu zbirku. Sve one čuvaju neprocjenjivo blago koje naši domaći i strani turisti rado žele vidjeti i doživjeti. 

Paška čipka koja je proizašla iz tradicije koju je već u 16. st. organizirano proširio benediktinski samostan svete Margarite uvrštena je zajedno sa hvarskom i lepoglavskom čipkom u UNESCO-vu nematerijalnu baštinu koja se njeguje u Hrvatskoj. 

"Paška čipkarica", izradio ju je akademski kipar Tomislav Kršnjavi

Paška čipka je šivana iglom, a debljina konca donosi finoću izrade. Tako je Mirjana Tkalčec, čipkarica iz Paga najfinijim koncem 120 napravila repliku najstarije čipke koju Benediktinke čuvaju u svom samostanu, a datira iz 1837.godine. Njihova je čipka već pomalo načeta vremenom, tako da je ova replika promjera 71 cm vrlo dragocjena imovina.

Replika najstarije čipke iz 1837. Original se čuva u samostanu svete Margarite

Gospođa Tkalčec vrijedno izrađuje razne čipkane oblike u koje, kako kaže, rado unese i osjećaj današnjeg vremena. Budući su nekada paške čipkarice bile pozivane na bečki dvor kako bi izrađivale ručne radove u paškoj čipki i tako oplemenile modu ondašnjeg vremena, tako je za pretpostaviti da je upravo aktualnost prava svrha ljepote ovih  radova koji se proizvode iz tradicije. Ne treba im dati samo repliku svog nastajanja i postojanja, već i udahnuti neki novi život kroz izazov sadašnjosti, ne mijenjajuči pri tom način i principe izrade.