S rapskim franjevcima u baštinski projekt

Predstavljanje projekta u Tallinu na Icarus Convenciji #36

Kada sam se prošle godine preselila na Rab, odmah sam osjetila potrebu nešto napraviti za taj grad, nešto u stilu svojih splitskih rado praćenih šetnji koje su obilježile moj život u tom gradu.

I eto, u godini smo kada obilježavamo 800 godina od preminuća svetog Franje Asiškoga, a znamo koliko ja volim obljetnice, znamo koliko ja volim franjevce. No, njih ovdje više nema, a niti je sveti Franjo Asiški ikada posjetio Rab. No, priča postoji, ja sam je satkala od ostataka ostataka i uvezla je u korice grada.

Prva šetnja je krenula u Stubičkim Toplicama gdje sam na 11. Danima ICARUS Hrvatska pod nazivom  „(Raz)Otkrivanje arhiva: od istraživanja do pripovijedanja“ biranoj publici skupa predstavila svoj projekt o osmišljenoj šetnji Rabom:"Povodom 800. obljetnice smrti svetog Franje Asiškoga, utemeljitelja franjevačkog reda – Od istraživanja do pripovijedanja".

Tu šetnju sam u Noći knjige prošetala s Rabljanima i osjetila neki lijepi mir pri srcu. Zadovljni šetaći bili su moja inspiracija i poticaj u izvođenju ovog rapskog projekta. Moja rodica Doris posudila mi je svoj smeđi šal koji sam prebacila preko crne haljine i vezala ga franjevačkim pojasom kojeg mi je za tu priliku posudio dragi prijatelj franjevac fra Petar Perica Vidić. 

Sada već puna prelijepih utisaka o tome kako ljudi doživljavaju ovu šetnju, uputila sam se u Tallin na ICARUS Convenciju #36 gdje sam ponovo pobrala zadovoljstvo među publikom. 

Naziv konvencije je bio Highlighting Heritage, Empowering Knowledge - From Archivists to Everyone gdje sam upravo ja ta - Everyone, svi oni koji nisu arhivisti, već izvana koriste arhive. Zahvalna sam upravo arhivistima koji marljivo rade svoje projekte i digitaliziraju građu kako bi svima, pa tako i meni bila lakše dostupna, ne bih li ja tu građu prenijela dalje široj publici upravo u okviru projekata koje smišljam i provodim, sada već preko šest godina. 

Literatura koju sam koristila za svoj projekt uvelike je bila upravo digitalna, gdje posebna zahvalnost ide mladim zagrebačkim studentima koji su izradili prijepis Velike kamporske kronike, rad pod vodstvom dr.sc. Nevena Budaka, a u sklopu natječaja za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2021/22. 

Korištena literatura

Kako prenijeti doživljaj o nečemu čega više nema, kako priču pretvoriti u doživljaj koji će oživjeti uspomene na neko prošlo vrijeme.....

Šetnja Rabom nas je odvela i na gradsko groblje gdje su se moji šetači susreli sa mjestom na kojem se uglavnom opraštaju od svojih dragih. Ovaj put je to bilo u spomen na Manju braću, ali i na konventualce. Bila je to ujedno lijepa prilika kako bismo rezimirali postojanje triju obitelji prvog franjevačkog reda. I moja se odjeća svojom crnom haljinom, smeđim šalom i franjevačkim pojasom s tri zavjetna čvora   uklopila u franjevačke boje i u njihov način života kojim žive siromaštvo, poslušnost i čistoću.

Posjeta rapskom groblju poučila nas je davnoj povijesti i o tome kako franjevce na Rabu možemo pratiti već gotovo od samog osnutka ovog reda. Dugo je to vremena, puno je stoljeća koja su oblikovala život ovdašnjih stanovnika i vjerskih zajednica....  

Posebno sam ushićena bila kada sam ovu šetnju predstavila koludricama benediktinskog samostana sv. Andrije na Rabu. One čuvaju jednu zanimljivu figuru, skulpturu svetog Didaka, a da same nisu imale prilike razgledati grad Rab i njegove prelijepe spomenike, crkve, druge samostane....

Njima je ova šetnja bila prozor u život grada kojeg su dijelom preko tisuću godina, a meni jedan lijepi početak mog rapskog življenja. 

Pogled na Rab i na zvonik benediktinskog samostana