Kod umjetnika Petra Meštrovića

Samouki umjetnici ili amateri su posebni zaljubljenici u umjetnost. Njihovo viđenje svijeta kroz umjetnost kao i sama njihova djela čin su posebnog životnog poriva. 

Bilo da su slikari ili kipari, oni uvijek snažno prikazuju svoj izričaj i upravo zbog toga što nisu prošli škole i usmjerenja, često nas dovedu do zaključka kako su može biit već u svojim genima odškolovali određene predispozicije kojima prikazuju svijet koji ih okružuje.

Katalog s izložbe

Sredinom svibnja 2023. godine je mali tim Etnografskog muzeja u Splitu otišao na posebno putovanje kako bi se svijetu pokazao svijet kako ga vidi Petar Meštrović.

Izgleda da Otavice nisu samo zavičaj velikog Ivana Meštrovića čiju 140. godišnjicu rođenja ove godine slavimo, već su Otavice dale i našeg Petra Meštrovića koji je svoje radove u organizaciji Etnografskog muzeja u Splitu i Gradskog muzeja Drniš prikazao u svibanjskoj  izložbi. 

Dr.sc. Branka Vojnović Traživuk je na sebi svojstven način proučila i prikazala vrijednost umjetničkog izričaja našeg samoukog kipara Petra. Njena namjera nije bila prvenstveno istaknuti rodbinsku vezu sa velikim kiparom Ivanom Meštrovićem, ipak su njihovi djedovi bili braća, već Branka nadasve želi istaknuti kako je "Petar uvijek želio iskazati nešto osobno pa su njegovi kipovi nastajali upravo zahvaljujući toj želji za individualnim i vlastitim izrazom."   

Katalog Precima i potomcima, Samouki kipar Petar Meštrović nudi mnoštvo divnog tekstualnog izričaja kojim je Branka ušla u taj jedinstveni umjetnički svijet ovog "narodnog" umjetnika čija djela pokazuju čak i crte modernoga. Fotografije iz objektiva Branka Bralića veličanstveni su doprinos Precima i potomcima, budući je i on sam otac jednog od potomaka iz obitelji Meštrović! Ali ne samo, Brankove fotografije su uvijek u stanju oživjeti motiv pred vama. 

Svatko tko u ovoj godini obilježavanja velikog Ivana Meštrovića poželi otići u Otavice, neka potraži i kuću našeg Petra i pogleda njegova uzbudljiva djela.

Katalog možete naravno nabaviti u Splitu u Etnografskom muzeju pored inih vrijednih tiskanih materijala koji su nastali po njihovom izdavaštvu. 


Balerina

Teks i fotografije: Darka

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

London za početnike

Slika
Regent Street Gostoprimstvo na prvu Upustile se nas dvije, obje više nego šezdesetgodišnjakinje u londonsku avanturu, a sve na poticaj mlade rapske ljepotice, kćerke moje suputnice. Nismo znale što nas čeka, samo smo bile svjesne veličine te svjetske metropole i našeg smještaja negdje blizu svih događanja. Promislila sam, idemo korak po korak, najprije neka nađemo prtljagu, pa onda Heathrow Express, vlak koji nas je za samo petnaest minuta doveo na Paddington station, a ona je pak samo pet minuta hoda od našeg smještaja. Divno, zar ne!?  Za divljim stolom ljubavi I sve smo to pronašle, obišle kvart kroz jednu malu večernju šetnju i činilo nam se već kao da smo kući! London nas je primio objeručke, bez stresa i grešaka, potpuno nas je pridobio već prvog dana. Sjele smo za  Divlji stol ljubavi  i bile spremne za sve što nas u ovom gradu očekuje. A London nam je zaista pružio puno!  Bez magle, vjetra i kiše, tek uz pokoji oblak prohodale smo idućih dana od jednog do drugog kraja grada i p
Pročitajte više

Manneken-Pis i naše hrvatsko blago

Slika
Manneken-Pis u svom božićnom izdanju, snimljeno 3.12.2022.  Ne poznajem niti jednu lutku, skulpturu ili lik koji je na toliko različitih načina obilježio naš šaroliki svijet, a ujedno postao simbolom buntovnog glavnog grada Europe kao što je to uspio mali dječačić od svojih 55.5 cm visine.  Kostim kojeg je darovao francuski kralj Luj XV, (muzej) 1619. Jerome Duquesnoy najvjerojatnije u terakoti izrađuje model Manekken-Pisa što je poslužilo kao kalup za izradu brončane figure. Nekoliko verzija ovog dječaka je napravljeno kroz idućih par desetljeća, no primjerak iz 1630. je poslužio za izradu replike koja se danas nalazi na fontani. Kraljevim dekretom 1975. Manneken-Pis zajedno s fontanom i ogradom koja ga okružuje postaje zaštićen kao poseban povijesni spomenik. Toliko puta ukraden, razbijan, popravljan... on zaista prkosi svim nedaćama. A kao takav, postao je glasnogovornikom stanovnika Brisela već davne 1695.g. kada ga je tako nazvao autor jednog satiričnog teksta u kojem optužuje fra
Pročitajte više

Stara stanica - postaja koja povezuje svjetove

Slika
U restoranu Antica Stazione Naš prvi kontakt sa Sicilijom bio je strašan. Brod do Messine pun ruzine, samo sam gledala da negdje ne propadnemo. Upozorenja u slučaju havarije su trajala skoro čitavim putovanjem. Onda je uslijedilo penjanje po nekakvoj čudnovatoj cesti do autoputa. Išli smo strmo uzbrdo, da bi onda naglo, na nekakovj improviziranoj okuci skrenuli prema autoputu. Ali, ne - mi nismo pogriješili - takav je bio put! Na trenutak sam promislila da se penjem na sarajevski Bistrik, strmo prema starom kolodvoru, pa onda još dalje, još više, još strmije.....   Autoput do Palerma bio je toliko grozan da smo odlučili izbjegavati sve ostale autoputeve i voziti samo lokalnim cestama. Na mjestima ograđenim za gradilište je čak već i trava rasla. Neće tu tako skoro doći neki bager!!!! I upravo te lokalne ceste su nas nekoliko dana kasnije odvele u Hiblejska brda. Saznala sam, naime tek kasnije da autoceste na jugu nisu toliko loše!!! A čak je i brod na odlasku bio nov i odličan. Sicilij
Pročitajte više